INFOMAYA

Ku xu’ulul le u t’a’anal funcionarios tu yóolal u xaak’alil le u II informe Jala’achil

2021-02-24

Ikil le u xak’alta’al le jaats meyaj, Desarrollo económico yéetel territorial, beey xan Desarrollo social yéetel rural, xu’ul le comparecencias tu yóok’lal le u golsai le u segundo informe Jala’achil, ichil le Sesión ordinaria le LXII legislatura.

Ti le k’iina t’a’an Congreso le u Secretario fomento Economico, Ernesto Herrera Novelo, le u Secretaria turismo Michelle Fridman Hirts, le u directori IVEY Carlos Viñas Heredia.

Ku ts’o’okole t’a’an le u Secretario desarrollo social Roger Torres Peniche, yéetel u Secretario Desarrollo rural Jorge Diaz Loeza, tuláakalo’ob tu ch’ajo’ob protesta ti’al u t’aano’ob yéetel u jaajil je’ex bix u tusbeeltik le u a’almajt’aanilo’ob

Ikil u núukik le u k’áatchi’ le diputadosob Fridman Hirst tu tsolaj, ikil u máan u ja’abil 2020 le u taal visitantes wey t- lu’umil na’ak 38.3 % ke le ja’ab máaniko’ob, le u p’áatalo’ob wenel ti’ hoteles éem ti’ le buka’ajil xokab le ja’a máaniko’ob bey tsolab ichil le u registroi Datatur, beey xan le u náajalil tu yóolal turismo wey t- lu’umila’ éem tak 63.8%.

Bey túuno’, chéen 15 jump’éelel ti’ le ba’alo’ob jets’an ichi le Plan ti’al recuperación turística chukpaxta’abo’, le u ka’a je’ek’abtal u k’uchul aviones ti’ le rutas Oakland y Dallas, le u yantal u páajtalil u ts’abal capacitación, ichil u láak’ ba’alo’ob béechajy

Le u Jolpo’opil Fomento económico tu tsolaj, tu ja’abil 2020 luk’sa’ab 20 mil kúuchilil meyaj, ba’ale p’íitchaj je’ex tukulta’ane, ba’ale anchaj u ts’a’abal u taak’inil kaaj ti’ empresas maanal 34 millones ti’al u yáanta’al 46 mil 601 kajnáalo’ob, ti’al u bo’otalo’ob kex k’ala’an le empresasob.

Le ka’aj tu ch’a’ajo’oltaj u tsikbalil le energias renovables Herrera Novelo tu ya’alaj, u lu’umil Yucatán ku beetik 350 megavatios (megawats) le óolal way t- lu’umile ma’aj seen acnhaj le u bin corriente je’ex úuch ti’ u laak’ lu’umile’e, ka’ach úuchile le corrienteo ku tuxtal tumeen Chiapas.

Tu yóok’lal le u proyectoi le ciclovia le u Jolpo’opil turismo tu ya’alaj, ma’ leti’e u Molay turimo ilik le proyecto, ba’ale k’áatab u chi’ yéetel a’albti yaan u beetal, ku tukultike’ junp’éel péektsilmeyaj táan u káajal u beetal yóok’ol kaab, ku máansik táanil k- lu’umil tu’ux ku beetal jejelás meyaj ti’al u ust kuxtal kajnáalo’ob

Yóok’al le jats’uts’ kaajo’ob tu tsolaj,  junp’éel nu’ukesajil ti’al u k’a’aytal kaajo’ob ti’al u xíimbaltalo’ob yéetel beetal máank’inalil tial u yantal u náajal taak’inil kaaj, u tuukulile’ máa chéen u ta’anal jatsuts kaaj si no que ka u p’aat náajalil ti kaajnáalo’ob.

Fridman Hisrt tu ya’alaj, le k’a’aytajil ku beetik le influencers ti’al u ts’a’abal k’ajóoltbil k- lu’umila ma’ tu tojotaj mixba’al ti Jala’achili’i, tu yóola le jayp’éel viajes ts’oka’an u beetiko’ob tu xokaj chéen  jo’opéel internacional.

Le u directori IVEY tu ts’áaj k’ajóoltbil le u terrenosi le proyecto Ucu Jala’achil u yuumil, beetan u fideicomisoi ti’al u bo’ota’al u p’aaxil, Viñas Heredia tu tsolaj, chéen tu ja’abil 2020 beeta’ab tumeen Jala’achil 3, 810 meyaj tu yóok’lal u áantajil najo’ob, 1,660 beetab cuartos, 1,810 baños, 89 pisos yéetel 251 k’óobeno’ob

Tu yóolal u meyajil Desarrollo social yéetel rural, le u Jolpo’opil SEDESOL tu tsolaj, chéen beetab 26 meyajo’ob tu yóolal najo’ob yéetel u taak’inil Gobierno Federal chéen xan tu kaajil Progreso tumeen ma’ túuxtab le 300 millones je’ex le ja’ab máaniko’ob.

Le ka’aj k’áatab ti’ tu yóolal kaambesajil Torres Peniche tu núukaj, u 60% xoknáalo’obe ku xookob ti plataforma, le u ts’ook 40% ti’ red social, yaan wáa jaytúulo’obe ku bino’ob tu najil xook kex junp’éel k’iin ti’ le meje kaajo’ob tu’ux mina’an internet

Le u jolpopil SEDER tu ts’áaj k’ajóoltbil le u meyajil pak’alu’umil yéetel ts’éem ba’alcheil k- lu’umila na’ak 4% kex táan le pandemia tu yóolal le coronavirus, beey xan le u meyajil ts’éen kaaxil na’ak 10%, Le agropecuario na’ak 4.5 ichil tuláakal u lu’umil Mexico yéetel 14% na’ak ikil u pa’ak’al jejeláas ba’alo’ob,Ba’ale éem 1% tu yóolal le u tséenta’al taman

Diaz Loeza tu ya’alaj, ts’a’ab áantajil de 9 millones ti’al u pa’ak’al 4,800 hectareas ixi’im, 3,8 millones ti’al u ma’anal 190 toneladas u i’inaji soya, 2, 400 toneladas u fibrai Heneken, 1. 8 millones ti’al u ts’a’abal ti’ citricultores, beey xan le u programai peso a peso xu’up 102. 8 millones, na’ak 13% mas que ti le ja’ab máaniko’ob.

QUEREMOS SABER DE TI, DEJA TU MENSAJE